Nakon postanka svijeta, ljudi su u početku živjeli individualno oslanjajući se isključivo na sebe i svoje stvari. Od perioda nastanka potrebe da ljudi međusobno dijele, razmjenjuju i prodaju stvari, pojavljuje se i marketing kao disciplina. Danas se marketingom smatra procesom promovisanja proizvoda i usluga kompanije sa ciljem privlačenja klijenata i prodaje istih proizvoda ili usluga.
Prvi profesionalni i opipljivi tip marketinga nastaje u 1450.godini pojavom stroja za printanje, koji je izumio njemački tiskar, Gutenberg. Prije ovog stroja, umnožavanje rukopisa bilo kakve vrste je bio dugotrajan proces i nije bio dostupan svima. Nakon ovog izuma, počinje era masovnog printanja koja je ubrzo zaživjela u marketingu te su printane reklame postale izuzetan trend koji se zadržao čak do 1900-te godine.
U tom periodu su se pojavljivali i drugi oblici marketinga, ali koji su bili utjecajni samo u određenim zemljama ili područjima. Tako na primjer, 1741.godine u Americi se izdaje prvi Američki magazin, odštampan u Filadelfiji, od 1839.godine posteri postaju popularni na području Engleske i kačili su se na vidljivim mjestima u Londonu, a 1867.godine pojavljuju se i bilbordi kao način da svoju reklamu učinite vidljivom i dostupnom svima.
Radio je stvoren 1913.godine, u blizini New York-a, a redovni prenos u SAD počeo je 1920.godine. Tada se počinje razvijati novi vid marketinga, koji biva unaprijeđen i otkrićem televizije četrdesetih godina prošlog vijeka. 1941.godine je zabilježena prva emitovana reklama preko televizije. Već pedesetih godina, televizijske reklame su prešle u prednost i na taj način smanjile broj radio reklama. Prihodi televizijskih reklama u 1954. godini porasli su za 15%. Otkrićem telefona, bežični vid marketinga bez fizičkog kontakta nastavlja svoj razvoj, a ovakav vid marketinga bio je popularan u sedamdesetim godinama.
Nakon otkrića mobitela, tehnologija je išla u smjeru otkrića različitih mreža za komunikaciju. Pored toga što je upotreba mobitela porasla, otkrićem 2G mreže pojavio se novi vid marketinga-putem SMS poruka, u 1992.godini. U tom istom periodu, televizija polahko počinje mijenjati novine, te postaje najprioritetniji način informisanja.
Internet je 1969. godine osnovalo Američko Ministarstvo obrane. Zvao se ARPANET (prva četiri slova su kratica za Advanced Research Project Agency – Agencija za napredne istraživačke projekte, dok net označava računarsku mrežu. Arpanet je imao veliku ulogu u nastanku današnjeg interneta koji je osnovno sredstvo marketinga još od devedesetih godina prošlog vijeka. Masovno reklamiranje se u početku provodilo kroz slanje e-mailova, ali je ubrzo to zamijenjeno drugim načinima marketinga. Od 1995.godine klijenti su na internetu mogli sami pretraživati proizvode i usluge koje žele,a ovaj vid reklamiranja je postajao popularniji rastom internet korisnika. Krajem 1995.godine internet je koristilo 16 miliona ljudi, a krajem 1997.godine-samo dvije godine poslije, broj korisnika interneta je porastao na nevjerovatnih 70 miliona što je tada bilo ustvari 1,7% cjelokupne populacije.
2004 godine nastaje društvena mreža Facebook, što će pokrenuti lavinu sličnih platformi za sobom. Nakon nekog vremena, Facebook, ali i ostale društvene mreže nisu služile samo kao sredstvo komunikacije, nego kao i sredstvo promovisanja i marketinga. To sve dosadašnje tipove marketinga smanjuje u upotrebi. 2010.godine je čak 90% poslanih marketing mailova završilo u spamu, a uskoro će se i pametni telefoni početi češće koristiti među ljudima i postat će način slanja reklama populaciji. Od tada su se načini marketinga razvijali unutar društvenih mreža, strategije i trendovi su se mijenjali, nastaju blogovi, različiti videomaterijali, infografike, e-Commerce, a kompanije sve više novca počinju ulagati u marketing.